Nikola Tesla rodio se u malom ličkom selu Smiljanu u ponoć između 9. i 10. srpnja 1856. godine. Prema obiteljskoj legendi tu noć bješnjela je jaka oluja i nebom su sijevale munje. Prestrašena primalja smatrala je to lošim znakom pa je rekla: „Ovo dijete bit će dijete tame.“ Teslina majka na to je odgovorila: „Ne. Bit će to dijete svjetla.“ Teslin otac Milutin bio je pravoslavni svećenik, a majka Georgina Mandić neobrazovana, ali izuzetno inteligentna žena koja je potjecala iz obitelji izumitelja i koja je smisao za inventivnost prenijela na svog sina. Iako mu je otac namijenio svećeničko zanimanje, već od najranijeg djetinjstva bilo je očito da Tesla ima drugačije interese. Pokazivao je veliki smisao za osmišljavanje raznih inovacija i usavršavanje postojećih predmeta, a s lakoćom i vrlo jasno u svojoj glavi je mogao predočavati predmete te mu nisu trebali nacrti i pokusi. U svojoj autobiografiji piše kako je svaku svoju ideju najprije počinjao graditi u mislima, mijenjati joj konstrukciju, usavršavati je i pokretati, a to je bilo toliko stvarno da je čak mogao uvidjeti i nesavršenosti i greške. Tek kada ne bi više uočavao nikakve greške, konačni proizvod svog uma bi uobličio u konkretan proizvod. Prvi razred završio je u Smiljanu. Nakon toga s obitelji seli u Gospić i tamo završava Nižu realku. S četrnaest godina počeo je pohađati Kraljevsku veliku realku u Karlovcu na Rakovcu i upravo je tijekom školovanja u Karlovcu razvio interese za područje elektrotehnike i odlučio postati inženjer. Školovanje je nastavio na studiju tehničkih znanosti u Grazu, a kasnije i u Pragu. Nije zabilježeno da je studij ikada završio. Nakon nezavršenog studija Tesla je neko vrijeme radio u Budimpešti, a kasnije i u Parizu. Godine 1884. odlazi u New York gdje počinje raditi za Thomasa Edisona. Nakon dvije godine prekida poslovnu suradnju s Edisonom radi nesuglasica i započinje samostalni rad. Godine 1887. osniva Tesla Electric Company, uz financijsku podršku Alfreda S. Browna i Charlesa F. Pecka. Svoje plodno stvaralačko razdoblje započeo je konstruiranjem elektromotora na izmjeničnu struju za koji je ideju dobio još za rada u Budimpešti. Idućih godina izumio je i patentirao cjeloviti sustav proizvodnje, prijenosa i iskorištavanja višefazne izmjenične struje, telefonsko pojačalo, indukcijski motor, generator struje visoke frekvencije, Teslinu zavojnicu, bežičnu komunikaciju, radio, fluorescentno svjetlo (tzv. Teslin luk) i brojne druge izume, od kojih su mnogi do danas ostali nerazumljivi i neostvarivi. Posljednjih petnaestak godina svojega života njegove misli i znanstveni rad bili su uglavnom spekulativne i filozofske naravi. Bavio se proizvodnjom i bežičnim prijenosom električne energije te je također spominjao oružje s čestičnim zrakama. U svijetu znanstvenika Teslu je oduvijek pratila reputacija samotnjaka i ekscentrika. Patio je od opsesivno – kompulzivnog poremećaja, raznih fobija te nesanice. Njegova sklonost samoći do izražaja je došla u posljednjim godinama života koje je proveo u siromaštvu, živeći u sobici hotela „Astoria” zaboravljen od svih.

 

Izvor teksta: Tesla, Nikola. Moji pronalasci : autobiografija Nikole Tesle = My inventions : Nikola Tesla’s autobiography. Zagreb : Znanje, 2015. Carlson, W. Bernard. Tesla : izumitelj električnog doba. Zagreb : Planetopija, 2014.; Izvor slike: Tesla, Nikola. I bi svjetlo : Smiljan-New York. Naklada Zoro, Zagreb, 2006.