Kao odgojiteljica radila je u imućnim obiteljima u Grazu, Trstu i Veneciji. Godine 1840. vratila se u Karlovac, gdje je osnovala prvu privatnu djevojačku školu. U Grazu je 1839. upoznala Ivana Trnskoga, na čiji je nagovor prestala pisati njemačkim jezikom. Pridruživši se ilircima, na hrvatskome je jeziku objavljivala u Danici domoljubne i ljubavne pjesme. Posebnu je pozornost privukla svojim intimnim dnevnikom pisanim 1833. –1847., djelomično objavljenim 1958. (Život jedne žene), a integralno tek 2000. godine (Dnevnik). U njemu je pokušala oblikovati svoj osobni, ženski identitet unatoč ograničenjima koja su joj nametali ilirski zahtjevi za domoljubnom i poučnom književnošću.
Izvor teksta: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28774 (19. 2. 2021.); Izvor slike: http://www.gmk.hr/Predmet/3142 (23. 2 2021)
U Karlovcu je održana konstituirajuća skupština društva „Hrvatska žena“.
Izvor teksta: Benyovsky, Lucija: Društvo „Hrvatska žena“ u Karlovcu (1921-1945. 1991-1996), Karlovac : Društvo „Hrvatska žena“, 1996.; Izvor slike: Benyovsky, Lucija: Društvo „Hrvatska žena“ u Karlovcu (1921-1945, 1991-1996), Karlovac : Društvo „Hrvatska žena“, 1996.
Krapek se fotografiji posvetio nakon učiteljske, vojničke i činovničke službe. Kao samostalni fotograf počeo je raditi već 1864. u lječilištu Gleichenberg u Štajerskoj. Pet godina kasnije otvorio je atelijer u Mariboru, a osamdesetih godina 19. stoljeća i u Leibnitzu. Krajem 1880. došao je u Hrvatsku, najprije u Zagreb, a potom u Karlovac gdje je započeo je sa svojim radom u kući g. Piretschnigga u današnjoj Ljekarničkoj ulici 6. Godine 1884. prešao je u novi atelijer u Bravarskoj ulici, današnjoj Šenoinoj ulici 4. U Karlovcu je živio i radio do 1897. kada odlazi u Maribor nakon sukoba u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu i smrti supruge. U Mariboru je nastavio raditi u svojem atelijeru sve do 1908. godine kada ga gasi i nastavlja voditi voditi papirnicu sve do smrti 1915. godine.
Iako je većina njegovih sačuvanih fotografija vezana uz rad u atelijeru, snimao je i izvan atelijera, fotografirajući događaje poput zagrebačkog potresa (1880.), arhitekturu, spomenike, gradske vedute i pejzaže. Fotografije snimljene izvan atelijera često je izdavao kao albume, iako su se mogle nabaviti i kao pojedinačne fotografije. Po uzoru na zagrebačkog fotografa Ivana Standla izdao je fotomonografije „Grad Karlovac i njegova okolica“ i „Slunj. Plitvička jezera”. „Grad Karlovac i njegova okolica“ izdana je u Karlovcu 1889. u Tiskari Dragutina Hauptfelda i sadrži 24 fotografije grada i okolice. Također je objavio „Priču o Plitvičkih jezerih” (Zagreb 1888., Karlovac 1896.) koju je napisao Stjepan Širola prema legendi o njihovu nastanku.
Izvor teksta: Kočevar, S. Komparativna analiza sačuvanih primjeraka fotomonografije „Grad Karlovac i njegova okolica“ fotografa Hinka Krapeka. // Arhivski vjesnik, 60,1(2017). URL: https://hrcak.srce.hr/194733 (8. 11. 2023.); Izvor vizuala: Kočevar. S. Hinko Krapek : čovjek svoga doba = Hinko Krapek : a man of his era. Karlovac : Muzeji grada Karlovca, 2023.