Ivan Mažuranić, prvi hrvatski ban pučanin, svoju je političku karijeru i društveno djelovanje započeo preseljenjem u Karlovac (1840.), gdje je u početku radio kao odvjetnik, a kasnije kao službenik gradskog magistrata na dužnosti sirotinjskog kuratora. Istaknuo se kao jedna od vodećih ličnosti Hrvatskog narodnog preporoda, na čijim idealima je izgradio svoje političke stavove. Bio je građanski liberal, pobornik individualne i nacionalne slobode i postepenog uklanjanja zastarjelih društvenih oblika. Godine 1862. imenovan je predsjednikom Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske dvorske kancelarije u Beču, a 1863. osniva Samostalnu narodnu stranku. Godine 1865. priključio se Strossmayerovoj Narodnoj stranci. Kao član te stranke bio je zastupnik, a potom i predsjednik Hrvatskoga sabora. Zajedno s biskupom Strossmayerom bio je i član Hrvatskog kraljevinskog odbora u pregovorima oko revizije Hrvatsko-ugarske nagodbe (1873.). Mažuranićevo iskustvo i političke i činovničke sposobnosti bile su razlog što je mađarska vlada predložila kralju njegovo imenovanje za bana. Preuzimajući čast i službu bana, Mažuranić je želio izgraditi modernu hrvatsku državu, koja će biti i pravna država. Među najvažnijim reformama Mažuranićeve vlade ističu se opsežna modernizacija uprave i sudstva i njihovo međusobno razdvajanje, uređenje različitih društvenih i ekonomskih pitanja, uključujući osobito važnu zakonodavnu regulaciju uređenja zadruga. Tu su i moderni zakoni o uređenju javnoga zdravstva, Zakon o slobodi tiska i uvođenju porote u tiskovnim parnicama, osnova Zakona o pravu na javno okupljanje, Zakon o ravnopravnosti Židova, Zakon o pučkom školstvu i učiteljstvu, kao i Zakon o uređenju modernog Sveučilišta. Najvažnije Mažuranićevo postignuće u pogledu modernizacije školstva jest konačno otvaranje Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu s tri fakulteta: teološkim, pravnim i filozofskim (1874.).

Vidi još  https://zavicajnikalendar.gkka.hr/4-kolovoz/

Izvor teksta: Szabo, A. Ban Ivan Mažuranić graditelj moderne Hrvatske. Matica hrvatska : Zagreb, 2014. URL: https://www.matica.hr/media/knjige/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske-1107/pdf/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske.pdf (10. 8. 2021.); Ivan Mažuranić : ban pučanin. Povijesni muzej Hrvatske : Zagreb, 1990.   Izvor slike: https://novi-vinodolski.hr/obitelj-mazuranic/ (25. 8. 2021.)