Nakon što je Austro-ugarskom nagodbom 1867. godine izvršena dualna podjela Habsburške Monarhije, mađarska vlast zauzima dominantan utjecaj na području koje je spadalo pod ekonomsko i prometno zaleđe riječke luke. Već iduće godine sklopljena je Ugarsko-hrvatska nagodba prema kojoj Rijeka ostaje pod isključivom nadležnošću vlade u Budimpešti koja joj je namijenila ulogu glavne izvozne luke za pomorski promet agrarnih i industrijskih proizvoda Ugarske. U sklopu mađarske prometne politike, uskoro započinje izgradnja željezničke magistrale koja vodi od Budimpešte, preko Zagreba i Karlovca do Rijeke. Već od samog početka gradnje željeznice, grad Karlovac je osjetio negativne posljedice investicijske politike koja je išla na korist austrijskih ili mađarskih interesa, što se odrazilo i na uvjetima u kojima djeluju domaći trgovački poduzetnici.

Izvor teksta: Karlovac : 1579. – 1979. Karlovac : Historijski arhiv u Karlovcu, 1979. Str. 168.; Izvor vizuala: Željeznički kolodvori u Hrvatskoj : priča o ljudima, zgradama i vlakovima. Zagreb : Tehnički muzej, 2015.