Albert Nugent, sin generala Lavala Nugenta, bio je veliki pristaša Hrvatskog narodnog preporoda i bliski suradnik Ljudevita Gaja. Njegov posjed Bosiljevo služio je kao sabirno mjesto za bosanske prebjege, od kojih je stvorio sebi odane odrede serežana koji su bili jezgra oružane snage ilirizma. U Hrvatsku je krijumčario časopis Branislav, koji je u Beogradu počeo izlaziti 1844., a kojeg je financirala karlovačka grupa narodnjaka nezadovoljna vodstvom Narodne stranke i politikom koju je zastupao Kulmer. Godine 1848. pridonio je imenovanju Josipa Jelačića za hrvatskoga bana koji ga je postavio za svog povjerenika za Slavoniju i Srijem. Istaknuo se u ratu protiv Mađara ubog čega je unaprijeđen u čin pukovnika 1850. godine. Nakon uvođenja apsolutizma napustio je Hrvatsku i Austriju i nastanio se u Engleskoj.
Izvor teksta: Karlovački leksikon. Zagreb : Školska knjiga, 2008.; Nugent, Albert. // Nacionalni arhivski informacijski sustav. URL: http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_19464 (15. 8. 2021.) Izvor slike: http://www.arhiv.hr/portals/0/_DigitalniArhiv/Portreti/Portreti-N-569Nugent.htm (17. 8. 2021.)
Vrbanić je rođen u Zagrebu 1854. godine. U Beču je završio farmaciju. Godine 1882. dolazi u Karlovac i zapošljava se u ljekarni K crnom orlu, koju je kasnije uzeo u zakup, a zatim i u vlasništvo. Kao ljekarnik pokazivao je veliki interes za botaniku. Bio je aktivan u društvenom i političkom životu Karlovca te je više puta biran za gradskog zastupnika. Odradio je dva gradonačelnička mandata od 1895. – 1903. Kao gradonačelnik zaslužan je za uređenje Domobranske ulice, podizanje spomenika Radoslavu Lopašiću, pripojenje gradu Karlovcu općina Banija i Švarča, otkup starog grada Dubovca, izgradnju Dječačke osnovne škole (današnja OŠ Dragojle Jarnević), sajmišta, gradskog kupališta na Korani, koranskog perivoja, po njemu nazvanog Vrbanićev perivoj i Kneippova lječilišta na Korani. Bio je predsjednik Trgovačkog tamburaškog društva Hrvatska i Društva za potporu siromašnih učenika Kraljevske velike realne Gimnazije te član odbora Društva za poljepšanje grada.
Izvor teksta: Karlovac : 1579. – 1979. : zbornik radova. Karlovac : Historijski arhiv u Karlovcu, 1979.; Karlovački leksikon. Zagreb : Školska knjiga, 2008.; Gursky, Z. Mali osvrt na Josipa Vrbanića. // Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu : Karlovac – ličnosti i njihova djela. IV(1979.), str. 139 – 141. Izvor slike: Karlovački leksikon. Zagreb : Školska knjiga, 2008.