Svjetlo je izlazilo kao prilog u Karlovačkom tjedniku od 1965.-1971. godine, a u 1971. godini kao poseban časopis. U listopadu 1965. godine ogranak Matice hrvatske u Karlovcu pokrenuo je prilog za umjetnost, nauku i kulturu Svjetlo, koji je uređivao Stjepan Mihalić. Svjetlo je izlazilo jednom mjesečno na osam do dvanaest stranica tjednika kao prilog listu sve do rujna 1970. godine. U tom su periodu izašla 43 broja Svjetla na čijim su stranicama karlovački autori (ali i Karlovčani koji žive izvan Karlovca) objavili čitav niz vrijednih tekstova iz karlovačke prošlosti, tekstove o istaknutim i često nedovoljno poznatim Karlovčanima, zatim eseje, članke i studije iz nauke, umjetnosti i urbanizma. Posebno je značajna uloga Svjetla u tome što je omogućilo mladim i talentiranim Karlovčanima, pjesnicima i likovnjacima, da steknu prvu afirmaciju. Nakon pet godina takve uspješne uloge u simbiozi s Karlovačkim tjednikom u 1971. godini Svjetlo se odvojilo i počelo izlaziti samostalno kao časopis za kulturu i društvena pitanja. U novom ruhu izašlo je samo pet brojeva Svjetla u 1971. godini. Za njegov povratak na novinarsku pozornicu zaslužan je pododbor Matice hrvatske iz Karlovca. Časopis Svjetlo, u svojoj drugoj i trećoj fazi izlaženja proizvod je djelovanja Matice hrvatske u Karlovcu. Pododbor Matice hrvatske u Karlovcu osnovan je početkom 1939. godine. Nakon Drugog svjetskog rata tek je 1965. godine održana osnivačka skupština. Za prvog predsjednika izabran je književnik Stjepan Mihalić, pokretač i urednik časopisa Svjetlo, s programskim ciljem da se pokrene časopis za kulturu, a u gradu postave spomen-ploče koje će obilježiti osobe i događaje izuzetne za hrvatsku kulturu. Nakon što je vlast potkraj 1971. godine osudila djelovanje Matice hrvatske kao nacionalističkog žarišta kontrarevolucije, rad joj je bio zabranjen. Ogranak je tada imao oko tisuću članova. S prestankom rada Matice hrvatske gasi se i časopis Svjetlo.Tijekom tog razdoblja (1965.-1971.) ogranak je pod uredništvom Slavka Mihalića objavio 43 broja časopisa Svjetlo kao priloga Karlovačkom tjedniku (1965.-1970.) i pet brojeva kao samostalne revije (1971. godine); objavljene su i tri knjige: Ćaskanja u suton Stjepana Mihalića, Ljudi, krajevi, beskraj Zlatka Šulentića i Mogućnosti. Postavljeno je pet spomen-ploča (Ivan Mažuranić, Mirko i Stjepan Seljan, Rudolf Bičanić i Nikola Tesla).

Izvor teksta: Čanić, D. Karlovački časopis Svjetlo.// Bosančić, B. Proces stjecanja znanja kao problem informacijskih znanosti. Kaj : časopis za književnost, umjetnost i kulturu, Vol. 51 (240) No. 1-2 (350-351), 2018. //doi.org/10.32004/k.51.1-2.2 (citirano 2021-9-21).; Izvor slike: Arhiva Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić”.