Kao odgojiteljica radila je u imućnim obiteljima u Grazu, Trstu i Veneciji. Godine 1840. vratila se u Karlovac, gdje je osnovala prvu privatnu djevojačku školu. U Grazu je 1839. upoznala Ivana Trnskoga, na čiji je nagovor prestala pisati njemačkim jezikom. Pridruživši se ilircima, na hrvatskome je jeziku objavljivala u Danici domoljubne i ljubavne pjesme. Posebnu je pozornost privukla svojim intimnim dnevnikom pisanim 1833. –1847., djelomično objavljenim 1958. (Život jedne žene), a integralno tek 2000. godine (Dnevnik). U njemu je pokušala oblikovati svoj osobni, ženski identitet unatoč ograničenjima koja su joj nametali ilirski zahtjevi za domoljubnom i poučnom književnošću.
Izvor teksta: Jarnević, Dragojla. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28774 (19. 2. 2021.); Izvor vizuala: Portret Dragojle Jarnević. Gradski muzej Karlovac. http://www.gmk.hr/Predmet/3142 (23. 2 2021.)
Imbro Tkalac rođen je u bogatoj trgovačkoj obitelji. Do svoje jedanaeste godine školovao se kod kuće, nakon čega upisuje gimnaziju, koju naposljetku završava u Grazu. Studirao je pravo i filozofiju na nekoliko europskih sveučilišta. Doktorirao je 1848. u Heidelbergu doktorskom disertacijom De religione Christiana in Slavis introducta-propagata-reformata… U domovinu se vratio 1849. godine, nakon čega se posvećuje publicističkom radu i radi kao tajnik Trgovačke komore u Zagrebu. Godine 1861. odlazi u Beč i pokreće list Ost und West u kojemu je često pisao tekstove usmjerene protiv austrijske politike. Zbog oštrog pisanja protiv Habsburške monarhije bio je osuđivan te je nekoliko mjeseci proveo u zatvoru. Nakon što je protjeran iz Austro-Ugarske Monarhije, nastanjuje se u Italiji gdje je radio kao analitičar i stručnjak za jugoistočnu Europu u Ministarstvu vanjskih poslova. Cijelo vrijeme bavio se publicističkim radom. Surađivao je u mnogim talijanskim i njemačkim listovima te je objavio više knjiga. Važnija djela su mu: Hrvati, Srbi i Madžari. Njihovi međusobni odnosi i odnosi prema Njemačkoj (Croaten, Serben und Magyaren. Ihre Verhältnisse zueinander und zu Deutschland, 1848.), Pitanje austrijsko. Kome, kako i kada valja rešiti ga? (1866.) i Mladenačke uspomene iz Hrvatske (Jugenderinnerungen aus Kroatien, 1894.), autobiografsko djelo u kojemu opisuje svoje djetinjstvo i mladost provedenu u Karlovcu.
Izvor teksta: Feldman, Andrea. Imbro Ignjatijević Tkalac : europsko iskustvo hrvatskog liberala : 1824-1912. Zagreb : Izdanja Antibarbarus, 2012.; Dvoržak, Stanko. Karlovački portreti : Imbro Ignjatijević Tkalac, Dragojla Jarnević, Milan Vrbanić. Zagreb : Izdavački zavod Jugoslavenske akademije, 1963.; Izvor vizuala: Tkalac, Imbro Ignjatijević. Proleksis enciklopedija online. https://proleksis.lzmk.hr/47119/ (23. 04. 2021.)