Vojnu službu u Hrvatskoj započeo je 1578., a već sljedeće godine postao je kapetan arkebuzira u Karlovcu. Zamijenio je generala J. W. Auersperga na položaju zapovjednika Hrvatske krajine 1579. godine. Na tom položaju ostao je do 1580. kada je postao zamjenik grofa J. J. Thurna. Od 1589. – 1593. bio je vrhovni zapovjednik Hrvatske krajine. Istaknuo se u obrani Karlovca od Turaka čije napade je odbio nekoliko puta. U bitki kod Siska njegovi su arkebuziri prvi put primijenili plotunsku paljbu i pridonijeli pobjedi hrvatsko-austrijske vojske. Nazivali su ga „kršćanski Ahilej” i „strah Turaka”.
Izvor teksta: Auersperg, Andreas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Dostupno na: <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4578>(19. 9. 2022.); Karlovački leksikon. Zagreb : Školska knjiga, 2008.; Izvor vizuala: Gradsko poglavarstvo grada Karlovca, inv. br. 18; Pogled na Karlovac bez željezničkog mosta, autor Jakov Šašel.
Marija Jambrišak učiteljsku školu završila je sa svega šesnaest godina. Budući da je po završetku škole bila premlada za samostalno preuzimanje učiteljske službe, prvo namještenje dobila je tek 1867. u Krapini. Godine 1871. sudjelovala je na velikoj hrvatskoj učiteljskoj skupštini na kojoj prvi puta javno nastupa kao pobornica za ženska prava. Pred skupštinom hrvatskih učitelja pročitala je dvije rezolucije u kojima je iznijela zahtjeve za izjednačavanje prava učiteljica i učitelja te potrebu visokoškolskog obrazovanja žena. Nakon tog nastupa, dr. Friedrich Dittes, ravnatelj više pedagoške škole u Beču, ponudio joj je mogućnost nastavka školovanja na studiju pedagogije. Prihvativši njegovu ponudu, postala je prva žena u Austro-ugarskoj koja je studirala na toj višoj školi. Po završetku studija vratila se u Zagreb, gdje dobiva posao učiteljice na višoj djevojačkoj školi (1875.). Godine 1892. prelazi u Ženski licej otvoren njezinom zaslugom. Tamo je predavala, postavši 1905. i ravnateljicom viših djevojačkih škola, sve do umirovljenja 1912. godine. Pod utjecajem ondašnjih europskih pedagoških gibanja zauzimala se za bolji društveni i materijalni položaj učiteljica i učitelja i njihovo stručno usavršavanje, osuvremenjivanje sustava odgoja i školovanja žena i ženske mladeži, osnutak svjetovnih osnovnih, stručnih, viših i večernjih škola, kao i za individualni pristup učeniku i ukinuće tjelesne kazne. Među utemeljiteljima je i suradnicima praškoga Slavjanskoga pedagoga, a pedagoško-prosvjetne rasprave i članke objavljivala je u Napretku, Školskom prijatelju, Obzoru, Prosvjeti, Pučkom prijatelju, Hrvatskoj lipi, Narodnom listu, Hrvatskom učitelju… S Jagodom Truhelkom uređivala je prvo godište časopisa Na domaćem ognjištu, u kojemu je objavljivala članke, crtice, autobiografske pripovijetke te preradbe stranih pripovjedača. Radila je s Ivanom Filipovićem na podizanju Hrvatskoga učiteljskoga doma (1899.), a njezinim su nastojanjem 1900. godine u Zagrebu utemeljeni Klub učiteljica, Zemaljska gospojinska udruga, djevojački internat za učenice liceja i Ženske obrtne škole (danas Učenički dom Marije Jambrišak), Zajednica učiteljica te Liga za zaštitu djece i sklonište za ratnu siročad. Značajnija djela su joj: Viša školska naobrazba koristna je ženi (1883.), Znamenite žene iz priče i poviesti (1885.), O ženskom uzgoju (1892.), O dobrom vladanju u svim životnim prilikama (1896.).
Izvor teksta: Žuvela, S. Početci hrvatskog feminizma; Marija Jambrišak i Milka Pogačić. // Rostra : Časopis studenata povijesti Sveučilišta u Zadru. 3, 3(2010.). URL: https://hrcak.srce.hr/170058 (12. 8. 2021.); Demarin, J. Marija Jambrišakova : život i rad. Zagreb : Tiskara „Merkantile”, 1937.; Jambrišak, Marija. // Hrvatski biografski leksikon. URL: https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9072 (12. 8. 2021.) Izvor slike: https://povijest.net/2018/?p=4145 (26. 8. 2021.)
Nikola Tesla pohađao je Carsku i kraljevsku veliku realku. U Karlovcu je boravio na Rakovcu kod jedne od svojih teta. Pod utjecajem profesora fizike, koji je osnovne fizikalne zakone demonstrirao na svojim izumima, po prvi puta se počeo zanimati za elektricitet. Promatranje tih pokusa ostavilo je snažan dojam na njega te je počeo i sam žuditi za pokusima i istraživanjem.
Izvor teksta: Tesla, Nikola. Moji pronalasci : autobiografija Nikole Tesle = My inventions : Nikola Tesla’s autobiography. Zagreb : Znanje, 2015. Izvor slike: http://povijest.net/2018/?p=337 (23. 8. 2021.)