Karlovcu je posvetio cijeli život i cjelokupno stvaralaštvo. Njegovo stvaralaštvo je, i tematski i stilski, na razmeđima hrvatske književnosti tridesetih godina. Počeo je pisati s 15 godina, a prvu prozu „Bratić Mirski” objavio je u Vijencu 1926., pod utjecajem ekspresionizma. U „Knjizi o Mlakaru”, a potom u novelama iz zbirke „Šest priča iz moga grada”, Mihalić se priklonio realističkoj struji u hrvatskoj književnosti. Istodobno je pisao i dramske tekstove na tragu prvih Krležinih drama. Godine 1929. kazališna družina što ju je Mihalić osnovao, prikazala je njegovu pasionsku igru u pet slika „Grbavica”. Predstava je odmah igrana i u Zagrebu, ali je neslavno propala. Tek je nekoliko desetljeća kasnije redatelj Georgij Paro otkrio u njoj zanimljive ekspresionističke elemente i s uspjehom je uprizorio. „Atrakcija cirkusa Borov”, „Bukovački”, „Pred dan”, „Silom pokajnik”, naslovi su tek nekih od Mihalićevih drama. U vlastitoj nakladi Mihalić tiska tri knjige: „Grbavicu”, „Novele” i „Neprijatelje”, a Matica hrvatska objavljuje mu pastoralnu pripovijest „Zapaljena krv”. Dijelovi te lirske proze među antologijskim su stranicama hrvatske književnosti tridesetih godina. Bujnom metaforikom izražena je žudnja za individualnom slobodom u sklopu prirode. U romanu „Rakovac u Vinovrhu” javlja se lik idealistički angažiranog mladog čovjeka koji se bori protiv gospodarske i nacionalne potlačenosti Hrvatske. Mihalićev roman „Teleći odresci” otkupljen je 1955. na natječaju sarajevske Narodne prosvjete kao najbolji roman. Njime se potvrdio kao zreo pripovjedač, a roman „Elegija” osnažio je uvjerenje kako je riječ o piscu vrijednoga opusa, s nepravdom zanemarenoga. O životu i duši Karlovca, grada nadahnuća mnogih umjetnika, Stjepan Mihalić je osobito uvjerljivo progovorio u novinskim feljtonima koji su kasnije sabrani i objavljeni u knjigama „Ćaskanja u suton” i „Razgovori na uglu”. U prvim Mihalićevim novelama primjetan je utjecaj ekspresionizma, a u drugima se priklanja realističnoj prozi. Tako od vanjskih zbivanja, neposredno iskazanih u živoj akciji likova, Mihalić romanom „Teleći odresci” započinje novo razdoblje svog književnog rada, koje kreće od žive akcije likova ka unutarnjem zbivanju u biću. Ta prekretnica rezultat je istinskog književnog zrenja te autorovih literarnih i životnih iskustava.

Izvor teksta: Arhiva GKKA;  Izvor slike: Arhiva GKKA