Adam Patačić, autor prve hrvatske enciklopedije, rodio se 18. veljače 1716. na obiteljskom imanju kraj Karlovca. Patačići su bili ugledni hrvatski plemići. Dok je živio u Hrvatskoj, Adam Patačić uz svoje ime i prezime dodavao je oznaku „Karlovčanin”, a kasnije kada je živio izvan Hrvatske „Croata nobilis”, što znači „hrvatski plemić”. Svoj enciklopedijski rječnik punog naziva „Dictionarium latino-illyricum et germanicum” počeo je pisati 1772., a završio 1779. godine. S predgovorom je imao 1146 stranica i u potpunosti je bio priređen za tisak, međutim, nikada nije tiskan i postoji samo rukopisni primjerak. Patačićev rječnik poseban je i zanimljiv jer se sastoji od trinaest tematskih područja i više podpodručja s enciklopedijskim tumačenjima na latinskom jeziku. Jezik kojega je koristio ustvari je kajkavski književni jezik, s nešto štokavskih riječi, stoga predstavlja vrijedan izvor kajkavskih leksika i kajkavskoga književnoga jezika na vrhuncu njegova razvoja u 18. stoljeću.
Izvori teksta: Jonke, Lj. Karlovčanin Adam Patačić – naš prvi enciklopedist // Svjetlo II,2(5)(1966), str. 1.; Patačić, Adam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. URL: <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46960> (27. 4. 2023.). Izvor vizuala: Barun i nadbiskup Adam Patačić – hrvatski plemić i visoki ugarski crkveni dostojanstvenik – 1784. Povijest. hr. URL: https://povijest.hr/nadanasnjidan/barun-i-nadbiskup-adam-patacic-hrvatski-plemic-i-visoki-ugarski-crkveni-dostojanstvenik-1784/ (27. 4. 2023.)
Na mjestu današnjeg Banijanskog mosta nekoć je stajao stari drveni most koji je povezivao grad Karlovac i općinu Banija. Prvi most na tom mjestu sagrađen je 1585. godine. Godine 1754. Marija Terezija dala je izgraditi nepomičan drveni most na hrastovim stupovima, no nakon nešto više od sto godina i taj most je dotrajao, pa su gradske vlasti odlučile zamijeniti ga novim, modernim željeznim mostom. Izgradnja je započela 7. srpnja 1884. godine, a za promet je otvoren sedam mjeseci kasnije, 9. ožujka 1885. godine. Most je imao dva željezna luka na središnjem kamenom stupu. Sastojao se od dva kolnička traka i odvojenog prolaza za pješake sa svake strane. Građanima je služio sve do svibnja 1945. kada su ga srušili Nijemci prilikom povlačenja iz Karlovca. Sadašnji most napravljen je reparacijom u tvornici Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, odakle je dopremljen i postavljen 1947. godine.
Pod krilaticom “Tko životinju muči, čovjeka ubija!”, Društvo za zaštitu životinja svojim djelovanjem nastojalo je zaštititi životinje, posebice domaće, od zlostavljanja i grubog postupanja u Karlovcu i okolici. Loše postupanje sa životinjama posebno se primjećivalo za vrijeme sajmova, stoga se tih dana posebno pazilo na životinje i opominjalo pojedince zbog neprihvatljivih grubosti. Društvo se također brinulo o pticama i njihovom razmnožavanju nastojeći pozitivno utjecati na povećanje ptičjeg fonda u Karlovcu i okolici.
Prva videoteka u Karlovcu bila je smještena na adresi Gundulićeva 1, a pokrenula ju je tvrtka „Kinematografi“ s namjerom da film približi široj publici. Videoteka je vlasnicima videorekordera i ljubiteljima filma omogućila da posuđuju i presnimavaju najpopularnije filmske naslove. U početku, videoteka je imala oko 200 naslova, a najtraženiji žanrovi bili su horor i avanturistički filmovi. Najposuđivaniji naslov bio je film „James Bond: A View to a Kill“, a slijedili su ga filmovi poput „Cobra“, „Delta Force“, „Conan“, „Moja Afrika“, „Policijska akademija“… Godišnja članarina je iznosila 12.000, a jednodnevno iznajmljivanje 1.200 dinara.
Više na 
Dom zdravlja osnovan je kako bi se objedinile sve izvanbolničke zdravstvene službe, liječenje i preventivna medicina na području općine Karlovac.
